{"id":592,"date":"2026-02-11T14:44:50","date_gmt":"2026-02-11T14:44:50","guid":{"rendered":"https:\/\/zlatnigod.hr\/?p=592"},"modified":"2026-02-11T14:57:18","modified_gmt":"2026-02-11T14:57:18","slug":"hladna-zima-skuplja-drva-ili","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/2026\/02\/11\/hladna-zima-skuplja-drva-ili\/","title":{"rendered":"Hladna zima = skuplja drva &#8230; ili?"},"content":{"rendered":"\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to su zime u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek hladne poput onih po\u010detkom 1900-ih, kako klimatske promjene utje\u010du na to i za\u0161to cijene ogrjevnog drva ostaju stabilne i rastu<\/h4>\n\n\n\n<div style=\"height:50px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p>U posljednjih nekoliko godina mnogi stanovnici Hrvatske primje\u0107uju da se zima ponekad osje\u0107a \u201ckao nekada\u201d \u2014 s jakim hladno\u0107ama, dugim razdobljima niskih temperatura i pristojnom koli\u010dinom snijega u kontinentalnoj Hrvatskoj. \u010cesto \u010dujemo usporedbe s klimom po\u010detkom 20. stolje\u0107a, a posebno s godinama kada grijanje gotovo isklju\u010divo ovisilo o drvu i drugim \u010dvrstim gorivima. No kako to obja\u0161njava moderna znanost o klimi? Kako klimatske promjene mogu utjecati na hladne zime i \u0161to to zna\u010di za potra\u017enju i cijene ogrjevnog drva? U ovom \u010dlanku analiziramo te veze i nudimo uvid u \u0161iru sliku \u2014 od promjena u klimi do drvne industrije i tr\u017ei\u0161nih trendova koji utje\u010du na hrvatske ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1280\" height=\"853\" src=\"https:\/\/zlatnigod.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/couleur-winter-landscape-4711457_1280.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-600\"\/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Povijesna slika zimskih razdoblja<\/h2>\n\n\n\n<p>Na po\u010detku 1900-ih, Hrvatske su zime bile \u010desto o\u0161tre i dugo su trajale \u2014 i to je dijelom bilo posljedica prirodnih klimatskih varijacija bez modernih utjecaja stakleni\u010dkih plinova. U to vrijeme okoli\u0161ni sustavi bili su manje naru\u0161eni, ali je i urbanizacija bila znatno manja, pa su hladni valovi i snje\u017eni pokriva\u010di poga\u0111ali ve\u0107i dio kontinenta bez laganih \u201cgrija\u0107ih otoka\u201d velikih gradova.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo su o\u0161tre zime poticale zna\u010dajnu potra\u017enju za ogrjevnim drvom, jer se gotovo sva ku\u0107anstva grijala \u010dvrstim gorivima: drvom, ugljenom i kasnije lo\u017eivim uljem. Drvo je bilo najdostupniji i najjeftiniji energent, posebno u ruralnim dijelovima s velikim \u0161umama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Klimatske promjene \u2014 \u0161to se doista doga\u0111a?<\/h2>\n\n\n\n<p>Kad danas govorimo o klimatskim promjenama, obi\u010dno se radi o globalnom zatopljenju uzrokovanom ljudskim aktivnostima: emisijama CO\u2082, kr\u010denjem \u0161uma i intenzivnim kori\u0161tenjem fosilnih goriva. Me\u0111utim, globalno zatopljavanje ne zna\u010di da \u0107e sve regije imati toplije zime svaki put.<\/p>\n\n\n\n<p>Klimatske promjene \u010desto dovode do <strong>ve\u0107e varijabilnosti<\/strong> vremena \u2014 tj. ekstremi postaju u\u010destaliji. To zna\u010di da, iako se prosje\u010dne temperature di\u017eu, hladni valovi mogu biti ja\u010di i dugotrajniji. Nestabilni atmosferski obrasci, posebice <strong>blokade polarnih vrtloga<\/strong> i <strong>utjecaj Arkti\u010dkog oscilatornog sustava<\/strong>, mogu dovesti do prodora hladnog zraka duboko u srednju Europu, uklju\u010duju\u0107i Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakvi prodori hladnog zraka mogu uzrokovati du\u017ee periode niskih temperatura koji se \u010dine \u201cpoput starih vremena\u201d \u2014 iako se srednja godi\u0161nja temperatura zapravo pove\u0107ava.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvene studije pokazuju da <strong>smanjenje snje\u017enog pokriva\u010da<\/strong> u nekim regijama i <strong>topljenje leda na Arktiku<\/strong> mo\u017ee promijeniti putanje zra\u010dnih masa. Time se hladne zimske fronte mogu spu\u0161tati vi\u0161e prema jugu nego prije, \u0161to povremeno uzrokuje izra\u017eenije hladne periode na podru\u010dju Balkana.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatska kao tranzicijska klima-zona (na kri\u017eanju srednjoeuropskih i mediteranskih utjecaja) osobito je osjetljiva na ove promjene. Dok prosje\u010dne temperature rastu, lokalne i sezonske anomalije \u2014 uklju\u010duju\u0107i nagle padove temperature i intenzivnije snje\u017ene oluje \u2014 i dalje se doga\u0111aju.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Klimatske promjene i potra\u017enja za drvom<\/h2>\n\n\n\n<p>Kako je ve\u0107 spomenuto, tradicionalna ovisnost o ogrjevnom drvu bila je jaka u ranijem razdoblju 20. stolje\u0107a. Danas, unato\u010d tehnolo\u0161kom napretku i dostupnosti centralnih sustava grijanja te plina i elektri\u010dne energije, drvo ostaje bitan energent, osobito u ruralnim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad temperature padnu \u2014 osobito ako to \u010dine ranije i ja\u010de \u2014 ku\u0107anstva se psiholo\u0161ki i prakti\u010dno okre\u0107u pouzdanim izvorima topline poput drva. Drvo omogu\u0107uje toplinu bez ovisnosti o ponekad nestabilnim cijenama plina ili elektri\u010dne energije. U vremenu geopoliti\u010dkih i energetskih neizvjesnosti mnogi potro\u0161a\u010di preferiraju drvo jer omogu\u0107uje ve\u0107u energetsku sigurnost: ako su cijene plina i struje visoke ili nestabilne, drvo ostaje stabilna i fizi\u010dki neposredna alternativa.<\/p>\n\n\n\n<p>U brojnim dijelovima Hrvatske, osobito Gorski kotar, Hrvatsko Zagorje i Slavonija, grijanje na drva ostaje prvenstveno pitanje tradicije i ekonomije. Ku\u0107anstva koja imaju vlastito zemlji\u0161te ili pristup lokalnim \u0161umama \u010desto drvo sami proizvode ili nabavljaju \u2014 \u0161to pove\u0107ava potra\u017enju na tr\u017ei\u0161tu drva op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to odre\u0111uje cijenu ogrjevnog drva?<\/h2>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"757\" height=\"503\" src=\"https:\/\/zlatnigod.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/wood-euro.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-603\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Cijene drva za ogrjev pod utjecajem su mnogih \u010dimbenika \u2014 ponude, potra\u017enje, tro\u0161kova proizvodnje i logistike, klimatskih uvjeta i \u0161umarskih politika.<\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj je najve\u0107i dobavlja\u010d \u0161umskih resursa <strong>Hrvatske \u0161ume d.o.o.<\/strong>, dru\u0161tvo koje upravlja dr\u017eavnim \u0161umama. Nedavno su najavili pove\u0107anje cijena drvne gra\u0111e od oko 4\u201312% za razli\u010dite sortimente, iako gra\u0111anima i dalje ostaje popust od oko 20% na ogrjevno drvo kako bi se za\u0161titila socijalna osjetljivost kupaca.<\/p>\n\n\n\n<p>To zna\u010di da su osnovne cijene sirovine pod pritiskom rasta tro\u0161kova rada, inflacije i tro\u0161kova energenata, \u0161to se na neki na\u010din odra\u017eava na tr\u017ei\u0161te ogrjevnog drveta.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, tro\u0161kovi sje\u010de, transporta i prerade drva stalno se mijenjaju:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>gorivo i logistika<\/strong> su skuplji;<\/li>\n\n\n\n<li><strong>rad i oprema<\/strong> poskupljuju;<\/li>\n\n\n\n<li><strong>za\u0161tita okoli\u0161a i regulacija \u0161uma<\/strong> postaju stro\u017ei, s ve\u0107im ulaganjima u odr\u017eivu \u0161umarsku praksu.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Sve to utje\u010de na kona\u010dnu cijenu drva koje potro\u0161a\u010d kupuje.<\/p>\n\n\n\n<p>Drvo je sezonska roba \u2014 najtra\u017eenije je u zimskim mjesecima kad potro\u0161a\u010di planiraju grijanje. Potra\u017enja raste kad se o\u010dekuju hladne zime, a mnogi ljudi kupuju unaprijed, \u0161to dodatno mo\u017ee potaknuti rast cijena. Kao i drugi energenti, drvo se natje\u010de s plinom, peletima, elektri\u010dnom energijom i tzv. \u201ctoplinskim pumpama\u201d. Ako cijene alternativnih izvora energije rastu, potra\u017enja za drvom kao relativno jeftinijim energentom se tako\u0111er pove\u0107ava \u2014 \u0161to mo\u017ee poduprijeti cijene drva.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to cijena drva ostaje stabilna, a ipak raste?<\/h2>\n\n\n\n<p>Iako bi se moglo o\u010dekivati da potra\u017enja za drvom (posebno u hladnim zimama) uzrokuje drasti\u010dni porast cijena, u Hrvatskoj je cijena ogrjevnog drva relativno <strong>stabilna s blagim rastom<\/strong>. To mo\u017eemo objasniti sljede\u0107im faktorima:<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">1. Regionalna i socijalna politika cijena<\/h5>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to smo ranije spomenuli, Hrvatske \u0161ume i vlasti nastoje odr\u017eati <strong>pristupa\u010dne cijene drva gra\u0111anima<\/strong>, posebno onima s ni\u017eim prihodima. Na primjer, Vlada je uvela program popusta od ukupno oko 20% za ku\u0107anstva kako bi ubla\u017eila u\u010dinke rasta tro\u0161kova energenata.<\/p>\n\n\n\n<p>To zna\u010di da, iako sirovina poskupljuje, dio tog tro\u0161ka <strong>ne prelazi izravno<\/strong> na krajnjeg potro\u0161a\u010da zahvaljuju\u0107i ovim subvencijama.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">2. Dugoro\u010dno planiranje i stabilna proizvodnja<\/h5>\n\n\n\n<p>Drvna industrija u Hrvatskoj i u regiji ima dugoro\u010dne planove za sje\u010du i obnovu \u0161uma. Sustavi odr\u017eivog gospodarenja \u0161umama nastoje osigurati stabilnu ponudu drva kroz godine \u2014 iako se suo\u010davaju s izazovima pove\u0107ane potra\u017enje, zadr\u017eavanje ravnote\u017ee ponude i potra\u017enje ograni\u010dava ekstremne oscilacije cijena.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">3. Regionalne razlike i konkurencija<\/h5>\n\n\n\n<p>Ponuda drva i cijene mogu se razlikovati izme\u0111u regija. Dok su unutar Hrvatske cijene u pravilu stabilne zbog subvencija i dugoro\u010dne politike, u susjednim zemljama poput Bosne i Hercegovine cijene ogrjevnog drva pokazuju zna\u010dajnije poraste u odnosu na pro\u0161lu godinu (npr. i do 10\u201325% ve\u0107i tro\u0161ak drva za grijanje).<\/p>\n\n\n\n<p>To mo\u017ee potaknuti ve\u0107i interes za nabavom drva u regijama s ni\u017eim cijenama \u2014 ali ujedno izaziva i pritisak na hrvatsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">4. Izvoz i konkurencija u drvnoj industriji<\/h5>\n\n\n\n<p>Hrvatska drvna industrija ne funkcionira izolirano. Velik dio drvne gra\u0111e i peleta proizvodi se za izvoz u druge zemlje EU, gdje postoji potra\u017enja za biomasom za grijanje i industrijsko kori\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n<p>To zna\u010di da dio drva ostaje van nacionalnog tr\u017ei\u0161ta, ali istovremeno pove\u0107ava ukupnu industrijsku potra\u017enju. To ponekad mo\u017ee vr\u0161iti pritisak na ponudu i lokalne cijene.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160iri kontekst klimatskih promjena i drva<\/h2>\n\n\n\n<p>Kona\u010dno, va\u017eno je shvatiti da klimatske promjene ne utje\u010du samo na hladne valove, ve\u0107 i na samu ponudu drva.<\/p>\n\n\n\n<p>Su\u0161e, vjetrovi i oluje mogu o\u0161tetiti \u0161ume \u2014 \u0161to utje\u010de na stanje zaliha drva i proizvodnju. Dok neki udari mogu privremeno pove\u0107ati sirovinu (npr. drvo sru\u0161eno tijekom oluja), ponude na tr\u017ei\u0161tu ipak mogu biti nestabilne.<\/p>\n\n\n\n<p>U dana\u0161nje vrijeme postoji sna\u017ean naglasak na odr\u017eivim praksama: sje\u010da se regulira, postoje planovi obnove i posebne mjere za o\u010duvanje \u0161umskih ekosustava. To ograni\u010dava prekomjernu sje\u010du, ali istovremeno osigurava dugoro\u010dno odr\u017eivu robu \u2014 uklju\u010duju\u0107i ogrjevno drvo.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"2048\" height=\"1542\" src=\"https:\/\/zlatnigod.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/bukva-ogrjev.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-597\"\/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak: \u0160to nas \u010deka?<\/h2>\n\n\n\n<p>Iako su prosje\u010dne temperature u Hrvatskoj i \u0161ir\u0161em podru\u010dju porasle zbog utjecaja klimatskih promjena, <strong>varijabilnost klime i ekstremni vremenski obrasci i dalje mogu donositi vrlo hladne zime<\/strong> \u2014 sli\u010dno onima po\u010detkom 1900-ih. To utje\u010de na pona\u0161anje potro\u0161a\u010da i pove\u0107ava potra\u017enju za tradicionalnim energentima poput ogrjevnog drva.<\/p>\n\n\n\n<p>Cijene drva u Hrvatskoj ostaju relativno stabilne zahvaljuju\u0107i dr\u017eavnim mjerama, \u0161umarskoj politici i dugoro\u010dnoj proizvodnji, ali generalni trend blagog rasta odra\u017eava rastu\u0107e tro\u0161kove proizvodnje, logistike i globalne potra\u017enje.<\/p>\n\n\n\n<p>U kona\u010dnici, povezivanje klimatskih promjena, tradicionalnih zimskih obrazaca i dinamike tr\u017ei\u0161ta drva pokazuje koliko kompleksan sustav stoji iza jedne stvari koju mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo \u2014 topline kroz zimu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za\u0161to su zime u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek hladne poput onih po\u010detkom 1900-ih, kako klimatske promjene utje\u010du na to i za\u0161to cijene ogrjevnog drva ostaju stabilne i rastu U posljednjih nekoliko godina mnogi stanovnici Hrvatske primje\u0107uju da se zima ponekad osje\u0107a \u201ckao nekada\u201d \u2014 s jakim hladno\u0107ama, dugim razdobljima niskih temperatura i pristojnom koli\u010dinom snijega u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-592","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=592"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":608,"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/592\/revisions\/608"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zlatnigod.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}